Islamski priručnik — osnove vjere

Kelime-i Šehadet

Kelime-i Šehadet je temelj islamske vjere i prvi stub islama.

Kelime-i Šehadet

'Ešhedu en la ilahe illallah ve ešhedu enne Muhammeden abduhu ve resuluhu.' أشهد أن لا إله إلا الله وأشهد أن محمداً عبده ورسوله 'Svjedočim da nema drugog boga osim Allaha i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i Poslanik.'

Ulaz u islam – Osoba postaje musliman izgovaranjem šehadeta s uvjerenjem.

Najveće svjedočanstvo – Priznanje Allahove jednoće (tewhida) i poslanstva Muhammeda ﷺ.

Ključ Dženneta – Šehadet je ključ za spas na Ahiretu.

Očuvanje vjere – Preporučuje se često izgovaranje šehadeta radi jačanja imana.

Posljednje riječi muslimana – Ako osoba umire s ovim riječima, to je znak lijepog završetka.

Taharet

Čistoća od stvarne i fiktivne nečistoće.

Propisno odijevanje

Potrebno je da odjeća prekrije stidne dijelove tijela, da bude široka i duga kako ne bi odavala obrise tijela i da ne bude prozirna. Stidni dijelovi tijela (avret) dijele se na tri vrste: Avret u namazu kod odrasle, punoljetne žene je cijelo tijelo izuzev lica i šaka. Avret kod djece je u predjelu spolovila i anusa. Avret kod odraslog punoljetnog muškarca je od pasa do koljena. Uzvišeni je rekao: O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoćete molitvu obaviti! (El-‘Araf, 31)

Okretanje u pravcu kible (Ka’be)

Svevišnji je kazao: I iz svakog mjesta u kome budeš, ti lice svoje Časnom hramu okreni. (El-Bekara, 149) Kibla muslimana – pravac okretanja u namazu jeste Ka’ba časna koju je podigao i sagradio poslanik Ibrahim, Allah mu mir i spas darovao, poznat po nadimku Ebu-l-enbija’ (Otac vjerovjesnika).

Nastupanje namaskog vremena

Ovo je uvjet valjanosti namaza, tako da obavljanje namaza prije nastupanja njegovog vremena nije ispravno. A s druge strane, smatra se haramom – grijehom odlaganje namaza do isteka i prolaska njegovog predviđenog vremena. Svevišnji je kazao: Vjernicima je propisano da u određeno vrijeme namaz obavljaju. (En-Nisa’, 103) Nakon utvrđivanja nastupa namaskog vremena, treba znati: Najbolje je namaz obaviti u njegovo prvo vrijeme, odmah po nastupanju namaskog vremena. Obaveza je namaz klanjati u njegovom predviđenom vremenu, jer je zabranjeno – haram odlagati namaz izvan toga bez obzira kakav se razlog pojavio. Ko propusti namaz u njegovom predviđenom vremenu zbog sna ili zaborava, obavezan je požuriti da obavi taj namaz čim ga se prisjeti.

Islam (da je čovjek musliman)

Razum (da je čovjek normalan)

Razboritost (razlikovanje pojmova)

Čistoća tijela

Čista odjeća

Pokrivanje stidnih mjesta (pokriti dijelove tijela koji se moraju pokriti)

Nastupanje vremena (da je vrijeme namaza otpočelo)

Okrenuti se ka Kibli

Odluka (nijjet)

Stajanje u namazu (ukoliko je čovjek u mogućnosti)

Početni tekbir

Učenje Fatihe

Ruku’u (pregibanje u namazu)

Vraćanje sa ruku’u (ispravljanje nakon ruku’u)

Činjenje sedžde na sedam udova (Čelo, dlanovi, koljena, vrhovi stopala)

Dizanje sa sedžde

Sjedenje između dvije sedžde

Smirenost tokom obavljanja svih ruknova

Redosljed između ruknova (da se svaki rukn obavlja po redosljedu)

Zadnji tešehhud (zadnje sjedenje)

Sjedenje na zadnjem tešehhudu

Predaja selama

Izgovaranje svih tekbira osim početnog tekbira (početni je rukn)

Izgovaranje riječi: Semiallahu limen hamideh (za imama i za sve klanjače)

Izgovaranje riječi Rabbena ve lekel-hamd

Izgovaranje riječi Subhane rabbijel-e’azim na ruku

Izgovaranje riječi Subhane rabbijel-e’alaa na sedždi

Izgovaranje riječi: rabbig-firlii (između dvije sedžde)

Prvi tešehhud

Sjedenje na prvom tešehhudu

Namjeran i svjestan govor u namazu, a onaj koji iz zaborava ili iz neznanja kaže nešto nije mu pokvaren namaz

Smijanje u namazu

Jedenje u namazu

Pijenje u namazu

Otkrivanje avreta(stidnog mjesta kod muslimana) tokom namaza

Okretanje od kible (da se čovjek mnogo okrene od kible)

Mnogo uzastopnih pokreta u namazu

Prekidanje čistoće (gubitak abdesta)

Postavljanje sutre

Predmet visine jedne podlaktice. Sutra imama je sutra svih ostalih u džematu, tako da klanjači mogu slobodno hodati između safova ako imaju neku potrebu.

Dizanje ruku u namazu pri početnom tekbiru.

Ruke u namazu se dižu na četiri mjesta: prilikom početnog tekbira, pri odlasku na rukuu, pri povratku sa rukua i pri ustajanju sa prvog sjedenja na treći rekat. Kakvoća dizanja ruku je sunet – prsti ne trebaju biti spojeni ni previše rašireni i dižu se u visini ramena ili u visini ušiju.

Vezivanje ruku

Gledanje u mjesto sedžde osim na tešehudu kad se gleda u kažiprst

Početna dova (uči se tiho u sebi)

Učenje euze na početku, a može se učiti na svakom rekatu

Učenje bismile

Ispravno je da bismila nije sastavni dio Fatihe i da ju je sunet proučiti, i ona se uči tiho u sebi.

Glasno izgovaranje „amin“ nakon Fatihe na namazima kad se Fatiha uči naglas

Ako su u pitanju namazi u kojima se uči tiho u sebi onda ćemo izgovoriti „amin“ tiho u sebi.

Učenje sure ili ajeta iz Kur’ana nakon Fatihe

Dizanje ruku prije odlaska na rukuu

Ispraviti leđa na rukuu i da se ruke udalje od bokova i stave na koljena

Izgovoriti zikr „subhane rabbijel-’azim“ više od jednom na rukuu i učenje dova na rukuu

Dizanje ruku pri povratku sa rukua

Dove prilikom stajanja nakon povratka sa rukuu

(Dove poslije izgovaranja „Rabbena ve lekel-hamd“).

Učenje „subhane rabbijel-e’ala“ više od jednom na sedždi i učenje dova na sedždi

Prilikom sedžde nadlaktice se odvoje od bokova, a podlaktica se podignu od zemlje

Izgovaranje „rabbigfirli, rabbigfirli“ i drugih dova na sjedenju između dvije sedžde

Dizanje ruku nakon ustajanja sa prvog sjedanja

Micanje prsta na tešehudu

Načini sjedenja na tešehudu

(po sunetu se drugačije sjedi na posljednjem sjedenju za razliku od prvog sjedenja u namazu)

Učenje salavata na posljednjem sjedenju i učenje dova poslije et-tehijjatu i salavata

(dova na farz namazima ne bi trebala da bude na maternjem jeziku).

Islam

Post je obavezan samo muslimanima

Biološka punoljetnost

Koja se postiže pojavom polucije kod dječaka i menstruacijom kod djevojčice. Dječak i djevojčica iznad sedme godine mogu postiti, ali nisu obveznici.

Razum

Osoba mora biti mentalno sposobna da razlikuje ispravno od pogrešnog.

Mogućnost/Zdravlje

Osoba mora biti fizički sposobna da posti. Izuzete su bolesne osobe, trudnice, dojilje, putnici i stariji ljudi koji ne mogu podnijeti post.

Odsutnost šerijatskih prepreka

Žene u hajzu (menstruaciji) i nifasu (postporođajnom periodu) ne smiju postiti i moraju nadoknaditi propuštene dane.

Sehur

U Buhariji i Muslimu stoji: „Ustajte na sehur jer je u njemu blagoslov.”

Požurivanje sa iftarom i odgađanje sehura do zadnjih trenutaka

Iftariti svježim ili suhim hurmama

Pozvati postače na iftar, jer je u tome svako dobro, a i dova meleka i postizanje nagrade

Opskrbljivanje dobrom, dobročinstvom, pokornostima, učenjem Kur’ana, djelima dobra, jer dobra djela u mjesecu ramazanu se umnožavaju u odnosu na druge mjesece. U Sahihul-Buhariji stoji: „Poslanik sallAllahu alejhi we sellem, je bio najdarežljiviji u ramazanu.”

Postač je dužan čuvati svoje organe od besposlica i neistine. Sunnet je reći onome ko ga bude vrijeđao dok posti: „Ja postim.”

Iftarska dova

Sunnet je reći prilikom iftara: „Allahu, Tebi sam postio i Tvojom se opskrbom iftarim. Neka Si uzvišen i neka Ti je hvala. Allahu, primi od mene jer Ti si onaj koji sve čuje i sve zna.”

I’tikaf

On je jedan od utemeljenih sunneta posta, a ogleda se u stalnom boravku u džamiji radi pokornosti Allahu dželle šanuhu.

Teravih namaz

Teravih namaz je sunnet radi što većeg klanjanja u ramazanu i ulaganja truda u deset zadnjih dana ramazana u potrazi za noći Kadra.

Poželjno je što više učiti dove u ramazanu

Jer je ajet o dovi došao na kraju ajeta o postu. Uzvišeni kaže: „A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na pravom putu”. (El-Bekare, 186)

Namjerno jelo i piće

Bez obzira malo ili puno

Duhan

Onanisanje, masturbacija

Ako je došlo do ejakulacije

Spolni odnos

Poseban način iskupljivanja

Menstruacija / Hajz ili nifas

Namjerno povraćanje

Infuzija / Hranjiva injekcija

Zamjena za hranu

Dijaliza bubrega

Zbog dodavanja u krv tvari koje jačaju krv

Izdvajanje zekata je stroga vjerska dužnost – farz.

“…i obavljajte namaz i dajite zekat.” (El-Bekara, 43)

Mudrost propisivanja zekata.

Jedna od najizrazitijih mudrosti propisivanja zetaka jeste pomaganje siromašnim muslimanima. Današnjim jezikom rečeno, to je jedan vrlo jak socijalni program u islamskom društvu. Izdvajanje zekata zapravo je i vid zahvale Uzvišenom Allahu na blagodatima koje nam je podario, a jedna od tih blagodati jeste i imetak koji nam služi za ispunjavanje naših potreba, za razliku od mnogih kojima on nedostaje i koji nisu u stanju da sebi obezbijede osnovne životne potrebe. Zekat nas uči dobročinstvu i odricanju, što neutrališe škrtost i pohlepu.

Nagrada i kazna.

Također, jednoglasan stav islamskih učenjaka jeste da je izostavljanje davanja zekata veliki grijeh. Jasno je da je za izvršavanje stroge dužnosti – farza propisana najveća nagrada, kako se prenosi u hadisi-kudsijju gdje kaže Uzvišeni: “Najviše čime Mi se Moj rob približava jesu farzovi…” (sahih) A kao što je i nagrada velika za izvršavanje, tako je isto velika i kazna za neizvršavanje ove dužnosti: “A one koji gomilaju zlato i srebro i zekat ne daju, obraduj strašnom kaznom…” (Et-Tevba, 34)

Vrste imetka na koji se daje zekat.

Postoje četiri vrste imetka na koji se daje zekat, a to su: zlato i srebro, a shodno tome i novac, trgovačka roba, usjevi i stoka. Dakle, za sve drugo što posjeduje od imetka, čovjek nije dužan dati zekat. Tako se zekat ne daje na auto, zemljište i sličnu imovinu, osim u situaciji ako nešto od ovoga ne bude na prodaju, pa ne uđe u kategoriju trgovačke robe.

Zekat je obavezan izvojiti svaki onaj kod koga se ispune sljedeći uvjeti:

islam, tj. da je musliman.

Posjedovanje nisaba.

određene granice u imetku, nakon čega se ustanovljava da li je neko iz datog imetka obavezan izdvojiti zekat ili ne.

Da se ta količina imetka posjeduje cijelu godinu dana, misli se na hidžretsku godinu koja je kraća od gregorijanske.

Da bi davanje zekata na stoku bilo obavezno, moraju se ispuniti određeni uvjeti, a to su:

Nisab, a kao što smo već rekli, to je šerijatom precizirani iznos.

Da taj nisab pregodini kod vlasnika stoke, da ta stoka veći dio godine bude na ispaši. Kada kažemo veći dio godine, tj. da je makar jedan dan više na ispaši nego “na jaslama”, odnosno, da je gazda hrani hranom koju je kupio ili je sam prikupljao. Ako bude isti ili manji dio godine na ispaši, bilo da je privatni gazdin posjed ili nečiji drugi, onda vlasnik nije dužan dati zekat ma o kolikom se broju grla radilo.

Nisab za krupniju stoku iznosi:

Sve do 29 grla ne daje se zekat, a ko posjeduje 30 do 39, dužan je na ime zekata dati goveče od jedne godine.

Od 40 do 59, na ime zekata treba dati goveče od dvije pune godine.

Od 60 do 69, na ime zekata daju se dva govečeta od po punu godinu dana starosti.

Od 70 do 79, zekat je jedno goveče od godinu i jedno od dvije godine itd.

Nisab za sitniju stoku:

Do 39 grla ne daje se zekat.

Od 40 do 120 – jedna ovca.

Od 121 do 200 – dvije ovce.

Od 201 do 399 – tri ovce.

Od 400 do 499 – četiri ovce.

Od 500 do 599 – pet ovaca itd., na svakih stotinu daje se jedna ovca.

Kada se izdvaja zekat, ne uzima se sakata ili oboljela stoka, a isto tako ni najbolja. Kada je u pitanju zajedničko stado u kojem postoji nisab, ali svaki gazda nema nisaba, tada nije obaveza izdvojiti zekat. Nisab jedne vrste ne dopunjava se brojem druge vrste, kao krave i ovce, dok se dopunjavaju ovce i koze jedne drugima jer spadaju u jednu kategoriju. Zekat se izdvaja na onaj broj grla koje gazda posjeduje kada se napuni godina dana ubrajajući i mladunčad.

Da bi zekat na trgovačku robu bio obavezan, moraju se ispuniti dva uvjeta:

Nisab, a to je precizirana vrijednost imetka, u ovom slučaju nisab novca.

Da nisab pregodini kod trgovca.

Nisab trgovačke robe je nisab novca.

Kur’anski ajet pojasnio je kategorije kojima se daje zekat: “Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhu na Allahovom putu, i putniku namjerniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i mudar je.” (Et-Tevba, 60)

Sadekatul-fitr je vrsta zekata koja se daje u zadnjim danima mjeseca ramazana kao čišćenje i nadopuna posta.

Obaveza je da se daje za svakog člana porodice, dok je pohvalno da se izdvoji i za dijete koje treba da se rodi.

Većina islamske uleme smatra da se daje u hrani i to u osnovnim životnim namirnicama dok hanefijski mezheb dozvoljava i davanje te vrijednosti u novcu.

Sadekatul-fitr može se dati svim kategorijama kojima se daje zekat, s tim da se prednost daje siromašnima kako bi im se uljepšali bajramski dani.